VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI

Križevci su drugi po veličini grad u Koprivničko-križevačkoj županiji. U Križevcima od 1860. godine djeluje prvo Gospodarsko i šumarsko učilište u ovom dijelu Europe, čiju tradiciju nastavlja Srednja gospodarska škola i Visoko gospodarsko učilište Godine 1907. u Križevcima je osnovan te kontinuirano i uspješno do danas djeluje Veterinarski zavod Nedavno je pak u Križevačkoj Poljani osnovan Središnji nezavisni laboratorij za kontrolu kakvoće mlijeka u Hrvatskoj.
U Križevcima djeluje u sastavu Glazbene škole Alberta Štrige najbolji amaterski tamburaški orkestar u Hrvatskoj, višestruki pobjednik državnih natjecanja. Kao udruga djeluje i Gradski puhački orkestar Križevci, također višestruki pobjednik na državnim natjecanjima i često istaknut kao primjer dobrog rada. Punih 105 godina djelovanja navršilo je i Hrvatsko pjevačko društvo "Kalnik". Od 1838. godine u gradu djeluje ilirska čitaonica sa kontinuitetom Gradske knjižnice "Franjo Marković", sve do danas. Grad Križevci poznati su i po "križevačkim štatutima" jedinstvenim pisanim pravilima ponašanja u veselim društvima uz razne vinarske svečanosti. Poznata je i tradicionalna turistička priredba "Križevačko veliko spravišče" koja se održava u lipnju, uz podsjećanje na pomirbu kalničkih plemenitaša i križevačkih purgera.
Nedaleko Križevaca, u selu Apatovcu još je 1842. godine otkriven izvor mineralne vode gdje je u jesen 2004. sagrađena najsuvremenija hrvatska punionica mineralne i izvorske vode. Svojom netaknutom prirodom i bogatim šumama s brežuljkastom okolicom podno planine Kalnik, Križevci pružaju veliku mogućnost za razvoj svih oblika turizma (izletničkog, seoskog, lovnog i dr.) te za pripreme sportaša.
Križevci su biskupski grad, sjedište grkokatoličke biskupije.
Križevci su i rodni grad Svetog Marka Križevčanina, trećeg sveca u Hrvata.
Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija nezaobilazni je visoko vrijedan spomenički kompleks, nastao na temeljima augustinskog, a kasnije franjevačkog samostana. Križevci su kao sjedište biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pija VI. još 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. postepeno prilagođava potrebama biskupske rezidencije i istočne liturgije. Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja u razdoblju od 1895. do 1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bollea koji je preuredio i zagrebačku katedralu. Posebnu pažnju prilikom obilaska treba posvetiti oslikanom ikonostasu kojeg su radili naši najveći slikari s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Bela Čikoš Sesija, Ivan Tisov, Ferdo Kovačević, Celestin Mato Medović i dr.).Vrhovni poglavar Katoličke crkve, rimski papa, u svojim javnim obraćanjima i govorima ne zaboravlja pozdraviti i grkokatoličke vjernike, te često spominje i katedralu u Križevcima. Katedrala u Križevcima sjedište je jedine grkokatoličke biskupije u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.